GDPR i osobni podaci
Bilo da se radi o društvenim mrežama, državnim institucijama ili privatnim tvrtkama – svi oni svakodnevno prikupljaju i pohranjuju golemu količinu podataka. To dovodi do stalnog povećanja skupova podataka od pojedinačnih korisnika. Opća uredba o zaštiti podataka (u daljnjem tekstu GDPR), koja je na snazi u cijeloj Europi od kraja svibnja 2018., ima za cilj osigurati zakonski usklađenu obradu tzv. „osobnih podataka“ i regulirati postupanje s tim podacima u EU. Time se jamči zaštita podataka fizičke osobe
Definicija osobnih podataka
Dvije zakonske uredbe reguliraju rukovanje osobnim podacima u Njemačkoj. S jedne strane, to je EU zakon o zaštiti podataka, a s druge strane GDPR koji se primjenjuje u cijeloj Europi. Oba propisa definiraju pojam osobnih podataka na isti način: Osobni podaci su “sve informacije koje se odnose na identificiranu ili fizičku osobu koja se može identificirati” EU Opća uredba o zaštiti podataka. Suprotno tome, to znači da se osoba može identificirati izravno ili neizravno na temelju vlastitih podataka.
Primjeri osobnih podataka
Koji podaci identificiraju pojedinca i stoga se smatraju osobnim podacima? I ovdje nam GDPR daje preciznu definiciju, iako je konačan sažetak težak zbog velikog broja različitih podataka. U nastavku je popis s primjerima koji bi trebali dati prvi dojam o tome što spada pod osobne podatke.
Primjeri osobnih podataka uključuju:
- ime i prezime;
- kućnu adresu;
- adresu elektroničke pošte, primjerice ime.prezime@muster.com
- broj osobne iskaznice;
- podaci o lokaciji (primjer: funkcija podataka o lokaciji na mobilnom telefonu)*;
- adresa internetskog protokola (IP);
- identifikacijski broj kolačića*;
- oglašavački identifikator vašeg telefona;
- podaci koje imaju bolnica ili liječnik, a koji mogu biti simbol kojim se utvrđuje jedinstveni identitet osobe.
*Imajte na umu da u nekim slučajevima postoji posebno sektorsko zakonodavstvo kojim se, primjerice, uređuje uporaba podataka o lokaciji ili uporaba kolačića – Direktiva o e-privatnosti (Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. (SL L 201, 31.7.2002., str.37.) i Uredba (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. (SL L 364, 9.12.2004., str. 1.).
Primjeri podataka koji se ne smatraju osobnim podacima uključuju:
- registracijski broj društva;
- adresa elektroničke pošte, primjerice info@muster.com
- anonimizirani podaci.
Izvor: https://ec.europa.eu
Transparentnost
Za fizičke osobe trebala bi postojati transparentnost prikupljaju li se osobni podaci koji se na njih odnose, koriste, pregledavaju ili na drugi način obrađuju te u kojoj se mjeri osobni podaci obrađuju i u kojoj će se mjeri obrađivatiu budućnosti. Načelo transparentnosti zahtijeva da su sve informacije i komunikacije koje se odnose na obradu tih osobnih podataka lako dostupne i razumljive te da su izražene jasnim i jednostavnim jezikom. Ovo se načelo posebno odnosi na informacije o identitetu odgovorne osobe i svrhe obrade te druge informacije koje osiguravaju poštenu i transparentnu obradu u odnosu na ispitanike, kao i njihovo pravo na dobivanje potvrde i informacija o tome kojih se podataka tiče. njihovi osobni podaci se obrađuju. Pojedinci bi trebali biti informirani o rizicima, propisima, jamstvima i pravima u vezi s obradom osobnih podataka te kako ostvariti svoja prava u tom pogledu